Bol lumbalnog dijela kralježnice poznata je pod nazivom lumboishialgija i posebno je česta u razvijenim zemljama, zbog sjedilačkog načina života. Simptomi su bol koja putuje iz donjeg dijela leđa, kroz stražnjicu, prema dolje u nogu, žareća bol niz nogu ponekad opisivana kao elektricitet, osjećaji žarenja i peckanja u nozi, djelomično utrnuće ili slabost u nozi,bol, žarenje, peckanje, utrnuće ili slabost samo jedne strane donjeg dijela tijela. Sjedenje, pokušaj ustajanja i hodanje mogu biti bolni i teški. Kašljanje, kihanje i drugi nagli pokreti mogu pojačati bol.
Terapija: Fizikalna terapija za lumboišijalgiju provodi se tek kada se akutni bol smanji. Uglavnom su to vježbe koje pomažu da ispravite držanje, unaprijedite svoju fleksibilnost, ojačate mišiće – vježbe jačanja i istezanja koje su osmišljenje individualno od strane fizioterapeuta koji će na temelju procijene osmisliti program vježbi u mogućnostima pacijenta. Prije samog kretanja s vježbama dok je upalni proces još uvijek svjež, primjenjuje je medikamentozna terapija u kombinaciji s elektroterapijom i kinesio–tape trakama, pa i sam ultrazvuk – sve to kao analgezija.
Može uzrokovati bol ne samo u donjem dijelu leđa nego i niz živac nervus ishiadikus koji ide iz kralješnice u stražnjicu, nogu i petu. Hernije diska u donjem dijelu leđa uzrokuju i slabost nogu i osoba može imati posebno teškoće u podizanju prednjeg dijela stopala (viseće stopalo). Hernija diska koja je vrlo velika i smještena u središtu kralješnice može zahvatiti živce koji upravljaju funkcijom crijeva i mokraćnog mjehura oštećujući sposobnost pražnjenja stolice i mokrenja i zahtijevajući hitnu medicinsku pomoć.
Pojedini kralješci same kralješnice odijeljeni su diskovima građenima od hrskavice. Svaki disk ima jaki vanjski sloj i mekši unutarnji dio koji djeluje kao amortizer oblažući kralješke za vrijeme pokretanja. Ako disk propadne, na primjer, nakon ozljede ili starenjem, unutarnji dio diska se može izbočiti ili popucati kroz vanjski sloj (hernija diska). Izbočeni unutarnji dio diska može pritiskati ili nadraživati živčani korijen, a može ga čak i ozlijediti. Većina diskus hernija nalazi se u donjem dijelu leđa (lumbalna kralješnica) i obično zahvaća samo jednu nogu. Bol pri herniji diska je obično jača pri pokretanju i mogu je pojačati kašalj, smijeh, mokrenje ili napinjanje pri pražnjenju stolice. Mogu se javiti neosjetljivost i svrbež nogu, stopala i nožnih prstiju. Simptomi mogu nastati naglo, spontano nestati i javljati se u razmacima ili mogu biti stalni i dugotrajni. Rendgen kralješnice može pokazati suženje prostora između diskova, ali kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) otkrivaju problem jasnije.
Terapija:Uz masažu i elektroterapiju po potrebi se primjenjuje i medikamentozna terapija. Veliku ulogu imaju fizioterapeutske vježbe kroz koje se jača kralježnična muskulatura, te trakcije (pasivno istezanje od strane fizioterapeuta). Ako hernija diska nije velika, tj ako nije veliki pomak veliko olakšanje ćete osjetiti nakon tretmana kiropraktike.
Bol u donjem dijelu leđa, naočito u područjima na koja jače utječe nepravilno držanje ili prekomjerna tjelesna težina. Moglo bi se reći da je bulging diska početni proces hernije, no tretira se puno lakše.
Bulging diska predstavlja stanje u kojemu nastane protruzija (izlaz s normalne pozicije između dva kralješka) vanjskog dijela diska, češće njegove četvrtine i polovine, a ne kompletno cijelog. Razlikuje se od hernije diska gdje protrudira vanjski dio i dio unutrašnjosti diska. Zbog tog herniju diska karakterizira bol jer prodre dalje i veća je mogućnost iritacije živčanih korijena – uzrokovana samim pritiskom na živac ili okolnim upalnim procesom.
Terapija: Terapija je usko povezana kao i za herniju diska –masaža u kombinaciji s elektroterapijom i kiropraktikom po potrebi, te fizioterapeutske vježbe osmišljenje za jačanje leđnih mišića uz puno istezanja.
