Hernija diska odnosi se na problem s mekšim, unutarnjim dijelom diska koji djeluje kao amortizer oblažući kralješke za vrijeme pokretanja. Naime, kralješci su odijeljeni diskovima građenima od hrskavice. Uslijed ozljede ili zbog starenja može doći do propadanja diska, a to znači da se spomenuti unutarnji dio diska može izbočiti kroz nabore ili dovesti do pucanja vanjskog dijela diska – hernije.
Bolovi, ukočenost ili osjećaj slabosti zbog hernije diska
Hernija diska najčešće se događa u lumbalnom, donjem dijelu kralježnice (između L4 i L5 kralješka) koji je ujedno i najopterećeniji. Spomenuto ispupčenje diska je slično herniji, no kod nje sadržaj diska nije iscurio, samo je izbočen prema van. Ispupčenje diska može biti jednako bolno kao i sama hernija.
Problem nastaje kada hernija diska, koja se može pojaviti u bilo kojem dijelu kralježnice, pritišće ili nadražuje korijen živca. A u najtežem slučaju može dovesti i do njegovog ozljeđivanje. Ovisno o tome gdje nastane, hernija diska može dovesti do bolova, ukočenosti ili osjećaja slabosti u ruci ili nozi.
Simptomi hernije diska
U većini slučajeva se hernija diska pojavljuje se u donjem dijelu leđa, ali se može pojaviti i u vratu. Znakovi i simptomi ovise o tome gdje se disk nalazi i stvara li disk pritisak na živac. Obično utječe na jednu stranu tijela.
- Bol u ruci ili nozi: Ako se hernija diska dogodila u donjem dijelu leđa, obično dolazi do bolova u stražnjici, bedrima i potkoljenici. Možda se čak pojaviti i bol u jednom dijelu stopala. Ako je riječ o herniji diska u vratu, javljaju se bolovi u ramenu i ruci. Ova bol može se pojačati kod kašljanja, kihanja, općenito naprezanja ili pri pokretima u određenom položaju. Bol se često opisuje kao oštra ili probadajuća bol.
- Umor ili trnci: Ljudi koji imaju hernirani disk često osjećaju ukočenost ili trnce u dijelu tijela koje opskrbljuju pogođeni živci.
- Slabost: Mišići koji su isprepleteni zahvaćenim živcima imaju tendenciju slabljenja. To može negativno utjecati na sposobnost podizanja ili držanja predmeta.
Hernija diska se može pojaviti bez simptoma. Moguće je da kod pacijenta postoji hernija diska, ali on nema simptome pa se tek na slici kralježnice vidi oštećenje.
U svakome slučaju, preporuka je posjetiti fizioterapeuta ili liječnika ako je prisutna bol u vratu ili leđima koja se širi niz ruku ili nogu te ako osoba osjeća ukočenost, trnce ili slabost.
Uzroci hernije diska
Hernija diska najčešće je rezultat starenja i promjene povezane sa starenjem, točnije degeneracija diska. Kako starimo, diskovi postaju manje fleksibilni i skloniji oštećivanju ili pucanju čak i s manjim naprezanjem ili okretom. Ponekad korištenje mišića leđa umjesto mišića nogu i bedara za podizanje teških predmeta može dovesti do hernije diska. Rijetko je uzrok traumatični događaj poput pada ili udarca u leđa.
Faktori rizika za pojavu hernije diska
Čimbenici koji mogu povećati rizik od hernije diska uključuju:
- Višak kilograma: Prekomjerna tjelesna težina uzrokuje dodatni stres i pritisak na diskovima u donjem dijelu leđa.
- Vrsta posla: Ljudi s fizički zahtjevnim poslovima imaju veći rizik od problema s leđima. Ponovljeno podizanje, povlačenje, guranje, savijanje u stranu i uvrtanje također mogu povećati rizik od hernije diska.
- Genetika: Neki ljudi nasljeđuju predispoziciju za razvoj hernije diska.
- Pušenje: Smatra se da pušenje smanjuje dovod kisika na disk, uzrokujući da se on brže raspada.
Komplikacije kod hernije diska
Vrlo rijetko hernija diska može obuhvatiti cijeli kanal kralježnice, uključujući sve živce. Kirurški zahvat može je potreban ako se neurološki simptomi pogoršavaju―na primjer, ako osoba razvije slabost i gubitak osjeta ili jaku i stalnu bol. Nesposobnost kontroliranja mokraćnog mjehura i crijeva općenito također zahtijevaju hitnu operaciju.
Prevencija hernije diska
Da biste spriječili herniju diska, predlažemo sljedeće:
- Vježbanje: Jačanje mišića trupa stabilizira i podržava kralježnicu.
- Pravilno držanje: Ono će smanjiti pritisak na kralježnicu i diskove. Leđa držite uspravno i u što ravnijem položaju, posebno ako dugo sjedite.
- Ispravno podižite teške predmete, tako da noge – a ne leđa – podižu većinu tereta.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu: Prekomjerna tjelesna težina stvara veći pritisak na kralježnicu i diskove, čineći ih podložnijima hernijama.
- Prestati s pušenjem: Izbjegavajte upotrebu duhanskih proizvoda.
Hernija diska te dizanje utega i trčanje
Na početku smo spomenuli da su diskovi amortizeri kralježnice. Kada udarate u tvrdu površinu (tlo) dok trčite, povećavate količinu stresa i pritiska na diskovima. Međutim, prema članku iz travnja 2014., objavljenom u Internetskom časopisu savezničkih zdravstvenih nauka i praksi, sportovi poput dizanja utega vjerojatnije će uzrokovati probleme s diskom nego trčanje.
Iako trčanje kao aktivnost obično ne uzrokuje herniju diska, trčanje kada već postoji hernija diska u vratu ili leđima može pogoršati simptome – posebno ako trčite uzbrdo, što zahtijeva blago savijanje kralježnice naprijed.
Uloga fizioterapeuta kod hernije diska
Kako smo naveli, operativno liječenje se provodi samo kada je nužno. Uloga fizioterapeuta je prije svega nastojati smanjiti bolove i to svim raspoloživim sredstvima, lijekovima i metodama fizikalne terapije. U praksi su se u tu svrhu najboljima pokazale manualne tehnike liječenja poput masaže i manipulacija (kiropraktike). Nakon savladavanja bolova, fitoterapeut predlaže:
- jačanje mišića koji okružuju kralježnicu
- unapređenje fleksibilnosti kroz stručan plan izvođenja vježbi
- savjete za promjene u načinu rada i stilu života